Oglas

"Previše smo se izložili"

Troskot: Hrvatska treba napustiti Koaliciju voljnih

author
N1 Hrvatska
07. sij. 2026. 09:37
Zvonimir Troskot
N1

O Koaliciji voljnih, Europskoj uniji, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, ali i o tome što nas politički, gospodarski i vojno čeka u 2026. godine razgovarali smo sa saborskim zastupnikom Mosta Zvonimirom Troskotom u Novom danu kod našeg Tihomira Ladišića.

Oglas

"NATO bi ušao u Ukrajinu"

Zvonimir Troskot naveo je da je stav Mosta kako bi Hrvatska trebala napustiti Koaliciju voljnih: "To je organizacija koja potkopava NATO i Europsku uniju. Tko vodi Koaliciju? Velika Britanija i Francuska kao glavne zemlje koje su se nametnule. Kako to može voditi Velika Britanija koja je izašla iz europskih integracija? Postoji jaz između Europske unije i Koalicije voljnih. Imate NATO koji je političko-vojni savez. Načelnici glavni stožera izjavljivali su da se Francuzi pripreme da idu ginuti protiv Rusije. Ne radi se o mirovnim misijama. Iz ruske perspektive najavljivanje ulaska Ukrajine u NATO je neprihvatljivo. Imamo suprotan efekt - ako Ukrajina nije mogla ući u NATO, NATO bi ušao u Ukrajinu, bez SAD-a."

Treba li Hrvatska izaći iz Koalicije voljnih?

Što bi Hrvatska dobila izlaskom iz Koalicije voljnih? "To je slanje određene političke poruke i da je slanje trupa u Ukrajinu neprihvatljivo. Ovakve inicijative su izrazito opasne jer za postizanje mira nikada neće biti prihvatilo da trupe Francuske i Velike Britanije budu prisutne u Ukrajini. Pogotovo ako uzmete u obzir da su načelnici glavnih stožera govorili, ne o očuvanju mira, nego pripremite vaše kćeri i sinove koji će ginuti protiv Rusije", govori Troskot.

Može li Hrvatska biti uvučena u vojni sukob?

"Koalicija voljnih nije NATO. Mi smo članica NATO-a. Druga stvar je Europska unija. Koalicija voljnih je politička organizacija gdje su krenuli s takvim inicijativama. Hrvatska može slati financijsku pomoć, možemo pomoći. Naš doprinos je 0,5 posto, nekakvih 500 milijuna eura. U dvije godine bi Hrvatska pomogla Ukrajini s jednim Pelješkim mostom", govori.

"Previše smo se izložili"

Troskot je komentirao i slanje oružja u Ukrajini: "To je bilo krivo komunicirano, to se nikada ne govori tako direktno. U diplomatskom smislu smo se previše izložili, nemojte zaboraviti 2022. godinu kada je u Zagreb pao dron. Hrvatska nema protuzračnu obranu, dron je preletavao 30 minuta tri NATO članice, ni jedna članica nije reagirala, dron nije presretnut. Financijski treba pomoći kroz kanale Europske unije i NATO-a. Bilo kakvo osoblje, retoričke eskalacije... čelnici vodećih zemalja zapadne Europe guraju to u rat."

Zastupnik se osvrnuo na moguće "uzimanje" Grenlanda od strane SAD-a. Podsjetimo, danska premijerka je izjavila: "ako Trump napadne Grenland, gotovo je s NATO-om."

"NATO je prestao postojati"

"NATO je kao takav prestao postojati u smislu brakorazvodne parnice koja je bila predstavljena sa strateškim dokumentom SAD-a koji je izašao 2025. godine. Rusija je predstavljena u NATO-u kao strateški protivnik broj jedan, a Amerika Rusiju ne prepoznaje kao strateškog protivnika nego Kinu. Gledamo Rusiju, SAD i Kinu i imate situaciju u kojoj se događa da Europa prvi put ne sudjeluju u crtanju novih granica svijeta."

"Međunarodni poredak kao takav ne postoji, stvara se novi poredak", dodao je.

Troskot je odgovorio na pitanju tko je važniji strateški saveznik Hrvatskoj: "U vojnom smislu trebamo tražiti razgovore sa SAD-om. Dijaspora živi u SAD-u, to je naznačeno u strategiji SAD i da će surađivati s jugoistokom Europe. Moramo držati Europsku uniju kao savez, ali kada nemate obrambeni i sigurnosni aspekt pokriven, nemate nikakvu ulogu u geopolitičkim preslojavanjima koja se događaju. Moramo se naći u realnosti i da nove granice svijeta povlače Rusija, SAD i Kina, a prvi puta europske zemlje se ne nalaze za stolom, to se nikada nije dogodilo.

"Nećemo sudjelovati ni u kakvim napadima"

Komentirao je i služenje vojnog roka u Hrvatskoj: "To je dobro za održavanje naše nacionalne sigurnosti. Naši susjedi su iskazali pretenzije prema hrvatskom teritoriju i trebamo imati obrambenu sigurnost."

Osvrnuo se i na izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je optužio Hrvatsku da predvodi vojni savez protiv Srbije: "Ne treba se obazirati na njega, imamo naše nacionalne interese. Naši vojni rokovi su za našu sigurnost i nećemo sudjelovati ni u kakvim napadima, mi smo obrambena zemlja."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama